U Evropskoj uniji od jula stupaju na snagu pravila za nove automobile,
koja neće biti ‘objeručke prihvaćena’ kod nekih vozača u regiji.
Od jula će svi novi automobili u Evropskoj uniji imati obavezne značajke koje bi trebale povećati sigurnost na cestama na Starom kontinentu. Mnogi od tih sistema, poput nadzora ograničenja brzine vožnje, detekcija sudara i slično, već su sastavni dio modela koji se prodaju širom svijeta, ali tijela EU-a su odlučna da ih učine obaveznim, kako bi smanjili vjerovatnoću od nesreća, dok bi indirektni efekt bio smanjenje zagađenja, što je jedan od važnijih ciljeva evropskih zakonodavaca.
Novi sistemi će vjerovatno dovesti do nešto više cijene novih automobila, što sigurno prosječnom kupcu nije u interesu, ali su istraživanja pokazala da nove mjere ipak podržava veliki broj vozača.
Nastavite čitati
list of 3 items
Preuzimaju li kineska električna vozila svijet?
Scholz o američkim carinama za Kinu: Protekcionizam sve čini skupljim
Luksuzne limuzine za političare, polovnjaci za hitnu i vatrogasce
end of list
Nova pravila ipak neće imati prevelikog utjecaja na povelik broj vozača iz regije, zbog specifične “saobraćajne kulture” koja vlada na našim cestama, smatraju sagovornici Al Jazeere.
Jedna od “starih” opcija koja će od jula biti obavezna u svim novim modelima koji će se prodavati u Evropskoj uniji jeste sistem za obavezno upozorenje za prekoračenje brzine vožnje, odnosno Intelligent Speed Assistanceu (ISA), pametnom sistemu pomoći koji prati brzinu kretanja vozila te upozorava vozača ako je prekoračio ograničenje.
ISA koristiti GPS za lociranje vozila te informacije iz navigacijskih mapa vozila za detektiranje ograničenja brzine, dok ugrađene kamere “prepoznaju” saobraćajne znakove za dodatnu provjere ograničenje brzine. Ako se prekorači dozvoljena maksimalna brzina kretanja vozila, ISA koristi nekoliko načina da “natjera” vozača da uspori.
Pitanje autonomije
Neki od tih načina su zvučna i vizuelna upozorenja kako bi se vozaču skrenula pažnja da je prekoračio brzinu, a sistem također može vršiti automatsko lagano otpuštanje gasa, pri čemu papučica gasa daje lagani otpor prilikom pritiska ili vibrira, u odgovarajućim situacijama u vožnji.
Važno je napomenuti da ISA neće imati autonomiju da samostalno ograničava brzinu kretanja, odnosno sva kontrola je u potpunosti u rukama vozača.
Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i istoimenog portala, navodi da ova opcija već neko vrijeme postoji u automobilima, sa pozitivnim učincima, ali se ne može očekivati da je ona magično rješenje koje će sprečavati saobraćajne nesreće, jer to uveliko ovisi o samim vozačima.
“To što postoji upozorenje ne znači da će ono zaista i spriječiti vozače da voze preko dozvoljene brzine”.
Ipak, stručnjak za automobilizam novi sistem smatra dobrom praksom, koja je već imala dobre efekte, te je očekivanja da će dovesti do poboljšanja sigurnosti na cestama.
Mnoge brine da bi ovakav sistem jednog dana mogao imati autonomiju da samostalno ograničava brzinu vozila, ali Grebović smatra da se tako nešto neće desiti u dogledno vrijeme.
“Teško je očekivati da će ISA imati autonomiju da bez kontrole vozača ograničava brzinu, jer se radi i o pitanju etike. Nekada je, primjera radi, potrebno da vozač ubrza kako bi izbjegao nesreću”.
Pored toga, dodaje, postignut je konsenzus da u do daljnjeg ISA neće moći kontrolirati brzinu vožnje.
Jedan od efekata ovakvog sistema, o kojem mnogi ne razmišljaju, jeste da bi on trebao pomoći u ograničenju emisije štetnih CO2 plinova, što je nešto čemu je Evropska unija u velikoj mjeri posvećena.
A šta će ‘balkanski vozači’?
Međutim, koliko god sistemi poput ISA-e mogu povećati sigurnost za cestama, za mnoge je to samo “patnja” koja će im smetati u svakodnevnoj vožnji, a dovest će do rasta cijena vozila.
Takvog mišljenja je Damir, vozač dostavnog vozila, koji je pristao govoriti za Al Jazeeru uz uvjet anonimnosti, kako izrečeni stavovi ne bi utjecali na njegov posao.
“Sve je divno i krasno, ta upozorenja za prekoračenja vožnje, ali često su ta ograničenja besmislena. Imate ograničenje na 30 ili 40 kilometara na sat tamo gdje se sigurno može voziti brže, morate usporavati tamo gdje su škole, čak i periodu kada one ne rade, poput kasnih sati ili vikendom… Kada bih se slijepo pridržavao svih pravila, pola posla ne bih uspio završiti, ili kad privatno vozim, ne bih stigao na vrijeme”.
Damir navodi da je za dio vozača ovo dobra stvar, prije svega za početnike ili mlađe, ali isto tako za “iskusnije vozače može biti samo smetnja”. Da može birati, uvijek bi izabrao vozilo bez ovakvih sistema.
Zbog ovakvih i sličnih stavova, Almir Grebović je mišljenja da sistemi poput ISA-e ili drugih, koji bi trebali povećati sigurnost u vožnji, a koji postaju obavezni od jula, neće u regiji imati učinak kakav će imati u Evropi.
“Ovdje vlada drugačija saobraćajna kultura, imate vozače koji imaju saobraćajnih kazni u vrijednosti od 10-15 hiljada eura, a koji i dalje voze. To je najbolji pokazatelj da na veliki broj vozača ovakve stvari ne bi imale velikoj utjecaja.”
Osim ISA-e, od jula će biti obavezni i drugi dodatni sistemi za novoregistrirana vozila.
Sigurnost na cestama
Među njima je takozvana crna kutija, odnosno snimač podataka o nesrećama ili snimač podataka od događajima (EDR), koji će kontinuirano bilježiti informacije o brzini, kočenju, aktiviranju zračnih jastuka i slično. Ovi podaci se redovno i brišu, ali će se u slučaju nesreća podaci zabilježeni uoči i poslije incidenta kako bi se bolje rekonstruirao tok nesreće. Podaci o nesrećama će se pohranjivati lokalno, u samom vozilu, i biće dio zatvorenog, automatiziranog sistema, kako se na njih ne bi moglo utjecati. Vrijedi podsjetiti da je crna kutija već postoji u novijim, skupljim vozilima, i ovo je “staro” sredstvo koje postaje obaveza.
Nova vozila u Evropskoj uniji će od jula morati imati i sistem koji pruža pomoć pri kočenju, odnosno automatski operativni sistem koji može samostalno prepoznati opasne situacije, a zatim automatski zakočiti, kako bi se izbjegle ili barem ublažile nesreće.
Glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto navodi da ovakve detekcije već postoje te da su dosta učinkovite, što će, kada postanu obavezne u automobilima, uveliko pomoći da se smanji broj smrtnih slučajeva u nesrećama na cestama.
Vezano za ovaj sistem, biće obavezno i svjetlo za automatsko kočenje u nuždi, koje će signalizirati vozačima iza da je započelo snažno kočenje.
Kako bi se povećala sigurnost na cestama, nova vozila od jula će također imati obavezni sistem upozorenja na umor vozača, koji prati budnost osobe koja upravlja vozilom i izdaje vizuelna ili zvučna upozorenja.
Grebović navodi da ovakvi sistemi također postoje i da su generalno dobra stvar, ali da ipak neće imati autonomiju da samostalno zaustavljaju vozilo.
Pametni algoritmi
Kako kaže, oni koriste algoritme koji prate više parametara, poput kretanje kapaka očiju, način na koji se pomjeraju ruke na volanu ili pritišće papučica gasa i kočnice i drugo, što dovodi do zaključka da je vozač preumoran da nastavi voziti. Iako su ovakvi algoritmi i senzori dobri i imali su pozitivnog efekta na sigurnost, oni ipak nisu savršeni, odnosno nisu 100 posto precizni, što isključuje mogućnost da autonomno donose odluke o nastavku vožnje.
Jedna od “starijih” opcija koja će postati obavezna jeste upozorenje na napuštanje saobraćajne trake, odnosno lane assist, odnosno sistem koji detektira ako automobil prelazi u drugu saobraćajnu traku i pomaže vozaču da ostane u svojoj traci.
Tu je i asistencija za vožnju unazad, koja zahvaljujući senzorima i kamerama pomaže vozačima da ne dođe do nezgode pri vožnji unazad, što je također jedna od tehnologija koja se već duže vrije koriste.
Jedan od sistema koji je u pripremi i koji bi u budućnosti trebao biti obavezan jeste takozvani alcolock, koji koristi senzor za detekciju alkohola kod vozača, a koji sprečava da se vozilo kreće ako se pređe dozvoljeni nivo. Vozač će morati puhnuti u poseban senzor, koji zatim analizira uzorak daha i ako je pređena dozvoljena granica, automobil se jednostavno neće moći pokrenuti. Takav sistem već postoji na tržištu i učinkovito smanjuje rizike od nesreća, navodi glavni urednik ProAuta.
Povjerenje u tehnologiju
Grebović napominje da se većina ovih sistema, koji će postati obavezni, već duže vrijeme koristi s dobrim učincima, te smatra da će obaveza njihovih korištenja samo unaprijediti sigurnost na cestama.
“Ljudi moraju početi vjerovati ovim tehnologijama, jer su dosta učinkovite i dosta pomažu”.
Svjetski stručnjaci navode da će ove nove tehnologije možda povećati cijenu vozila, ali smatraju da će biti ključni za sigurnost na evropskim cestama.
Prema Evropskom vijeću za sigurnost prometa (ETSC), mnogi vozači vide ISA kao pozitivan korak, iako će prilagođavanje potrajati neko vrijeme. Dodatno, ETSC kaže da ova tehnologija može smanjiti smrtnost za 20 posto.
Prema istraživanju Univerziteta Leeds, ova tehnologija može smanjiti nivo od povreda do 12 posto, te drastično smanjiti rizik od sudara, objavili su britanski mediji.
To je i cilj Evropske komisije, koja navodi da proizvođači automobila sada imaju priliku maksimalno iskoristiti potencijal ISA tehnologije kako bi ceste učinili sigurnijima.