IZNENADNIM posjetima mađarskog premijera Viktora Orbana Kijevu, pa i Moskvi, intenzivirala se priča o mirovnim pregovorima u Ukrajini.
Premijer Orban se postavio za medijatora u trenutku kada Mađarska predsjeda Europskom unijom, što nije iskomunicirano s ostalim članicama bloka. Ipak, prema izjavama predsjednika Putina i premijera Orbana, ne čini se da se priča pomaknula s “mrtve točke”.
>> Putin na presici s Orbanom: Želimo potpuni i konačni kraj sukoba
Putin ne odustaje od uvjeta koje Ukrajina sigurno neće prihvatiti
Ruski predsjednik inzistira na potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz svih regija koje je ruska vojska (djelomično) zauzela, odnosno iz svih regija i gradova koje Rusija smatra dijelom Rusije, u što spada cijela Zaporiška oblast s gradom Zaporižjom, kao i Hersonska oblast s gradom Hersonom te cijeli Donbas.
Također, predsjednik Putin inzistira na tome da je vlast u Kijevu nakon 20. svibnja izgubila legitimitet jer nisu održani izbori, što je definitivno novi element pritiska.
S druge strane, premijer Orban je naglasio mir u Europi kao primarni cilj. Nakon razgovora s ruskim predsjednikom izjavio je kako vidi da su pozicije dviju strana jako udaljene i da je potrebno mnogo koraka da se dođe do kraja rata. Ali je naglasio da je napravljen prvi korak – uspostavljanje kontakta.
Orban je pokretač, ali neuspješan i u konačnici nebitan
Jasno je bilo mađarskom premijeru da odlaskom u Kijev i Moskvu neće napraviti ništa po pitanju primirja, ali s druge strane Orban je prvi političar sa Zapada koji je u tijeku rata službeno otišao u Moskvu, što je izazvalo lavine reakcija.
Sam Orban je pokazivao od početka rata sklonost za vođenjem razgovora s Kremljom, kada je sav Zapad inzistirao na raznim oblicima izolacije. Sama ta činjenica ga je klasificirala kao “ruskog igrača” iako je bilo jasno da će se u nekom trenutku morati “sjesti za stol” s Putinom.
Iako se njegovi posjeti Kijevu i Moskvi mogu prikazati kao neuspješni, jer zaista, nije praktički dobio niti jedan pozitivan komentar na svoje inicijative, Orban se na taj način pozicionirao kao netko tko se želi postaviti u ulogu posrednika.
>> Orban u iznenadnom posjetu Kijevu zatražio prekid vatre. Zelenski ga odbio
I iz intervjua Zelenskog se iščitava da se ipak sve glasnije razgovara o primirju, ali…
Ukrajinski predsjednik Zelenski je ovih dana dao intervju za Bloomberg, u kojem je govorio o budućnosti Ukrajine u kontekstu sigurnosti i završetka rata. Ono što se moglo iščitati iz intervjua jesu sve glasniji razgovori o uspostavi primirja između Rusije i Ukrajine.
Prilog u tome ide i nedavni iznenadni posjet mađarskog premijera Orbana Kijevu, koji je, prema njegovim riječima, zamolio ukrajinskog predsjednika da se razmotre mogućnosti za prekid vatre.
Kijev je taj prijedlog odbacio te pozvao EU da zadrži “dovoljnu razinu” vojne pomoći koju šalje Kijevu. Također, prema reakcijama zemalja EU, vidljivo je da mnogi nisu podržali ovu Orbanovu inicijativu, koji je, iako je nastupao iz pozicije predsjedavajuće zemlje EU, zapravo pokazao različitost stavova pojedinih zemalja Unije.
Njemački kancelar Scholz izjavio je da Njemačka neće podržati prekid vatre koji bi za cilj imao kapitulaciju Ukrajine. Scholz nije spomenuo Orbana, doduše, ali je kritizirao Putinove uvjete za okončanje rata.
Zelenski spominjao i novu ofenzivu
S druge strane, Zelenski je u razgovoru krenuo s najavom nove ofenzive, što se navodno očekuje i na Zapadu, prvenstveno SAD-u i Velikoj Britaniji. Je li to doista istina, teško je reći.
Trenutno ruske snage i dalje imaju inicijativu na frontu te osim ove izjave Zelenskog nema drugih znakova o novoj ukrajinskoj ofenzivi. Moguće da takva najava služi za poboljšavanje pregovaračke pozicije ili za predizborne svrhe američkih demokrata.
Znakoviti pozivi SAD-u, ali još važnije – Kini
Osim toga, zanimljiv je i stav Zelenskog po pitanju pregovora. Naime, Zelenski nije isključio da će predsjednik Rusije biti pozvan na idući mirovni summit, a u isto vrijeme je pozvao da SAD i Kina “ostave svoje razlike po strani” i da djeluju kao posrednici u mirovnim pregovorima.
Zelenski je tako istaknuo da Kina mora igrati ozbiljnu ulogu u rješavanju ratnog sukoba, jer Rusija uvelike ovisi o kineskom tržištu. Tako se predsjednik Ukrajine složio s mišljenjem finskog predsjednika Stubba, koji je izjavio da je Rusija sada toliko ovisna o Kini, da bi jedan telefonski poziv kineskog predsjednika riješio krizu u Ukrajini.
>> Finski predsjednik: Kina može okončati rat u Ukrajini jednim pozivom
Zašto Zelenski odjednom zaziva Kinu?
Zbog čega se predsjednik Zelenski odlučio prozvati Kinu? Dosad to nije činio, a sigurno ne na ovaj način. Postoji nekoliko razloga.
Prvi razlog bi bili izbori u SAD-u. Nije sporno da je Ukrajina sklonija trenutnom američkom predsjedniku Bidenu i njegovoj administraciji. Kijev zasad ne zna što može očekivati od SAD-a ako Trump pobijedi.
>> NATO će s Trumpom doživjeti tektonske promjene. Ovo je plan za Ukrajinu
Naravno, neki mehanizmi su pokrenuti i nije realno da SAD prekine opskrbljivati Ukrajinu preko noći. No Zelenski vjerojatno ne zna što može očekivati.
Tu pritom ne pomažu ni američki demokrati, koji svom silom pokušavaju dati do znanja Zelenskom da su oni puno bolja opcija za Ukrajinu. To se moglo vidjeti i iz nedavnih izjava bivše državne tajnice Hillary Clinton.
Čudna izjava Hillary Clinton
Ona je izjavila da Ukrajina “mora krenuti u ofenzivu” kako bi na tom valu Biden dobio podršku unutar SAD-a, što je prilično čudna i nejasna izjava. No kao takva odražava stanje u kojem se nalaze demokrati, ali i predsjednik Ukrajine.
Uz to se mogu vezati i izbori u Velikoj Britaniji, gdje su konzervativci zbačeni s vlasti, a preuzeli su je laburisti. Upravo su konzervativci proteklih godina “odvojili” Britaniju od EU i približili je SAD-u.
U kontekstu rata u Ukrajini, Velika Britanija je za Kijev bila jedan od ključnih saveznika. Međutim već se odlaskom premijera Johnsona i dolaskom Sunaka na tu poziciju djelomično promijenila retorika Velike Britanije prema Ukrajini. Iako podrška nije dramatično opala, bilo je vidljivo da je Velikoj Britaniji bilo potrebno više vremena da povuče neke poteze.
Promjena u Britaniji znači novu dozu neizvjesnosti za Ukrajinu
Ono što Kijev može očekivati od laburista, kao i u slučaju Trumpa, donosi dozu neizvjesnosti. Budući premijer Keir Starmer više puta je uvjeravao da se u tom smislu neće ništa promijeniti i da se po tom pitanju slažu s konzervativcima. S druge strane, postoji velik broj unutarnjih problema s kojima se Velika Britanija suočava i pitanje je koliko imaju resursa za sve to pokriti.
>> Konzervativci potpuno potučeni na izborima u Britaniji
Hoće li se u najavama rješavanja brojnih socioekonomskih pitanja naći resursa za povećanje troškova naoružavanja Ukrajine, teško je sada predvidjeti.
Isto tako, neizvjesno je može li Velika Britanija nastaviti pooštravati sankcije prema Ruskoj Federaciji, što se najviše odnosi na sprječavanje poslovanja ruskih državljana na tlu Velike Britanije, a što predstavlja direktan udarac na njenu ekonomiju.
Važna odluka o Ukrajini na predstojećem NATO summitu
Drugi glavni razlog za zazivanje Kine jest predstojeći NATO summit. Naime, prema britanskom Telegraphu, na tom summitu će se donijeti zaključak da je Ukrajina previše korumpirana da bi je NATO prihvatio u savez.
Pretpostavlja se da će se od Kijeva tražiti dodatni koraci kao uvjet za pregovore o članstvu. No isto treba podsjetiti da SAD blokira napore Velike Britanije i EU da odrede put Ukrajine ka članstvu u NATO. S druge strane, zemlje NATO-a pristale su iduće godine izdvojiti 40 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini.
Može li ulazak u NATO pretvoriti Ukrajinu u mjesto dugotrajnog rata nuklearnih sila?
Kijev, naravno, želi dobiti garancije da će Ukrajina postati članica NATO saveza, što se ne čini izvjesnim. Na portalu Politico izašao je članak kako više od 60 zapadnih stručnjaka za vanjsku politiku poziva zemlje NATO-a da na predstojećem summitu Ukrajini ne daju takvu vrstu garancija.
Smatraju da bi kretanje Ukrajine prema članstvu moglo imati suprotan učinak, odnosno da bi to Ukrajinu pretvorilo u mjesto dugotrajne konfrontacije vodećih svjetskih nuklearnih sila. U pozadini ovakvih signala, sam Zelenski je priznao da Ukrajina, unatoč svojoj želji da dobije poziv za pridruživanje, “zna da ga neće dobiti”.
Sve je jasnije da se rat neće riješiti bez Kine…
Kada se tome pribroji i to da posljednji mirovni summit u Švicarskoj nije dao učinke kakve je Kijev priželjkivao, jasno je da će se rat i kriza u Ukrajini teško riješiti bez miješanja Kine. Kina nije pristupila mirovnom summitu bez prisustva Rusije, a sam summit se pretvorio u druženje zapadnih čelnika, koji podržavaju Ukrajinu od početka invazije.
Iako Zapad pruža Kijevu podršku i traži raznorazne načine kako bi ili natjerao ili pozvao Moskvu na pregovore, sve je izvjesnije da se to bez Kine neće moći.
…a toga je svjestan i Zelenski
Toga je svjestan i predsjednik Zelenski, naročito kada su glavni saveznici SAD i Velika Britanija okupirani unutarnjim politikama.
Sasvim je izvjesno da Kina može utjecati na poteze Kremlja, pa nije čudno da Kijev s uvažavanjem pristupa Pekingu. Tim više što Ukrajina uopće nema loše odnose s Kinom.